Diskriminacija pri zapošljavanju je loša praksa

Diskriminacija se prakticirala kroz povijest čovjeka, kroz povijest gotovo svake zemlje, prošlosti i sadašnjosti. Definiran kao čin uočavanja razlika, svi ljudi diskriminiraju. Nisu li nam roditelji rekli da budemo diskriminatorni u odabiru prijatelja, grupa i supružnika? Zar nam naši vjerski vođe ne govore da izbjegavamo zlo i da se družimo s dobrim? Različitost koja se koristi u tim osjetilima smatra se razboritošću, a onaj tko želi takvo savjetovanje smatra mudrim.

Prilikom odabira zaposlenika nužna je i diskriminacija pri zapošljavanju, ali samo u smislu razboritosti. Prilikom zapošljavanja diskriminiramo, odnosno razlikujemo razlike kandidata, na temelju obrazovanja, iskustva, fizičkih uvjeta za posao, pa čak i na osnovu kreditne povijesti kandidata, na prisutnost ili odsutnost kaznene evidencije i reference koje svaki kandidat daje. Činimo to jer su oni relevantni za posao koji je dostupan. Propuštanje diskriminiranja na ovoj osnovi bila bi ludost. Od vas se očekuje da diskriminirate po ovoj osnovi, a niti jedan poduzeće ne može očekivati drugačije.

Slučaj diskriminacije pri zapošljavanju na temelju čimbenika vezanih za posao je neosporan. Ima smisla. Nije tako s diskriminacijom pri zapošljavanju, kada se temelji na čimbenicima koji nisu povezani s obavljanjem posla, kao što su rasa, spol, seksualna orijentacija, dob ili vjera. Iako mogu postojati slučajevi u kojima je diskriminacija po spolu ili dobi valjana, kao što je slučaj u kojem je otvoren posao za manekenku adolescentske, ženske mode, malo poslova zahtijeva da osoba koja se zaposli bude određene rase, spol, odnosno religija. Na primjer, ne biste unajmili židovskog rabina da služi katoličko vjenčanje, ne zato što je ta osoba Židov, već zato što rabin nema kvalifikacije za obavljanje katoličke mise. S druge strane, na poslu koji ne zahtijeva specijalizirano vjersko znanje ili iskustvo, kao što je tajnica za pastora prezbiterijanske kongregacije, odbijanje zaposliti tajnicu jer je Židovka predstavlja diskriminaciju pri zapošljavanju. Biti Židov ili prezbiterijanac nema nikakve veze s tipkanjem slova, diktatom ili javljanjem na telefon.

Nema mnogo poslova koji zahtijevaju određenu utrku, ali postoje neki koji to traže. Tvrtka koja prodaje losion za sunčanje mogla bi zahtijevati predstavnika svijetle puti za modeliranje učinaka, isključujući tako tamnopute osobe kao što su crnci. Nitko ne bi pomislio optužiti ovu tvrtku za diskriminaciju pri zapošljavanju. Svijetla koža dio je zahtjeva posla. Rasna diskriminacija se dogodila kada isključimo ili odbijemo osobu kvalificiranu u svim područjima za posao, ali ne rase koju preferiramo. Sklonost je ključ diskriminacije, sklonosti prema određenoj rasi, spolu ili dobi. Naše preferencije ne utječu na zahtjeve posla. Kada donesemo odluku da zaposlimo nekoga tko je jednako kvalificiran kao drugi, a činimo to zato što volimo ili ne preferiramo rasu drugoga, diskriminirali smo.

Diskriminacija pri zapošljavanju se lako može izbjeći ako osoba koja zapošljava odluku o zapošljavanju donese isključivo na temelju zahtjeva posla i kvalifikacija kandidata za poslove posla. Zapošljavanje na temelju preferencija može rezultirati zapošljavanjem manje kvalificiranih. Ne samo da ćete izbjeći tužbe za diskriminaciju pri zapošljavanju, već ćete, pridržavajući se uvjeta i kvalifikacija kandidata, osigurati da ste odabrali najboljeg mogućeg kandidata i, što je najvažnije, povećati vjerojatnost postizanja vaših poslovnih ciljeva. Nediskriminirajuće prakse u zapošljavanju su dobar posao!

Ovaj unos je objavljen u Blog dana autor .